Prvi dan Božića za katolike i pripadnike drugih hrišćanskih verskih zajednica

  • Zakon o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji (”Sl. glasnik RS”, br. 43/01, 101/07 i 92/11)

Ukratko o prazniku:

Božić je jedan od najradosnijih praznika u hrišćanskoj tradiciji i on simbolizuje rođenje Isusa Hrista. Božićno slavlje kod Rimokatolika traje nekoliko dana, od 25. decembra pa sve do praznika Sveta tri kralja 6. januara.

Stari Rimljani su prvi počeli da slave praznik Hristovog rođenja u 4. veku (336. godine).

Zbog različitih tradicija, Badnje veče se kod različitih naroda različito zove. Kod germanskih i anglikanskih jezika Božićno veče ili Sveto veče, a kod nas najrasprostranjeniji naziv je Badnje veče ili Badnjak, jer se to veče do ognjišta donosio veliki panj zvan badnjak.

Danas su stvari drugačije. Svetski trend kićenja jelke polako je poprimio skoro ceo svet. Kupuje se zimzeleno drvo, bor ili najčešće jelka, ukrašava se najrazličitijim ukrasima, kupuju se i pakuju pokloni za ukućane.

Osim jelke, drugi tradicionalni ukrasi za Katolički Božić su božićne zvezde, imele i božikovine. Takođe je čest običaj poljupca ispod imele. Od njih se prave venčići koji se takođe ukrašavaju.

U mnogim zemljama se ukrašavaju i dvorišta različitim svetlećim figurama, a često i natpisima sa dobrim željama, a najčešće na trgovima i javnim mestima. Posebni značaj ima ukrašavanje poklona na najmaštovitije načine u ukrasne papire sa raznobojnim trakama i mašnama. Ti pokloni se ostavljaju ispod jelke sa imenom onoga kome je namenjen.

Oznake događaja

Verski praznik